Europska unija – o čemu niste informirani

NOVO: Hrvatski dokumentarni film „Društvo tišine“ pogledajte na dnu stranice.

Premda nas političke elite ovih dana uvjeravaju kako smo o Europskoj uniji dovoljno informirani kroz jednominutne spotove i reklamne brošure, mnogo toga nam prešućuju. Informacije koje slijede možda će vam pomoći da donesete kvalitetnu odluku na predstojećem referendumu, o tome što je najbolje za vas i zemlju u kojoj živimo.

“Europska unija donijet će nam stabilnost”

“Zadnji dani eura” – slične naslove zadnjih mjeseci čitamo u svim medijima, čak i onima koji najviše promoviraju ulazak u EU. Možda najglasovitiji ekonomist na svijetu, nobelovac Joseph Stiglitz, poput mnogih drugih stručnjaka, govori da će 2012 biti zadnja godina “eksperimenta zvanog euro” i upozorava Hrvate da nije vrijeme za ulazak u EU. Talijanska UniCredit grupa, vlasnik Zagrebačke banke, nedavno je upozorila svoje investitore da se pripreme za kolaps eurozone. Velika Britanija upozorila je svoje ambasade da se pripreme za skori kolaps eura i nerede koji će tada uslijediti. Je li to ta “stabilnost” koju nam naši političari obećavaju?

www.jutarnji.hr/joseph-stiglitz-predvida–bit-ce-tesko–sve-ce-ovisiti-o-politici/996384/

http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/hrvati-pazite-nije-vrijeme-za-ulazak-u-europsku-uniju

www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/banksandfinance/8995826/UniCredit-warns-rights-issue-investors-of-euro-break-up.html

www.telegraph.co.uk/news/politics/8917077/Prepare-for-riots-in-euro-collapse-Foreign-Office-warns.html

U Europskoj uniji se dobro živi“

Većina tranzicijskih zemalja koje su već dugo godina članice EU i dalje imaju manji BDP po glavi stanovnika od Hrvatske (Litva, Latvija, Estonija, Rumunjska i Bugarska) ili vrlo sličan Hrvatskom (Poljska, Mađarska, Slovačka), premda su te zemlja u EU već 8 (ili 5) godina. EU nije donijela gospodarski rast tranzicijskim zemljama, od kojih su samo dvije razvijenije od nas, Češka i Slovenija. Ali, u tome im nije pomogao ulazak u EU 2003. godine, pošto su njihova gospodarstva od tada rasla puno sporije od hrvatskog (prosječno 1-2% godišnje, a hrvatsko 4-5%).

U Italiji je ovih dana nezaposlenost mladih prešla 30%, a u Španjolskoj iznosi 50%. Čak i ako se netko usprkos tome još nada poslu u zemljama EU, svaka od njih ima pravo zabraniti zapošljavanje hrvatskih radnika tijekom sljedećih 7 godina (za sada). Ako uđemo u EU, Hrvatska može očekivati masovni dolazak radnika iz siromašnijih zemalja EU (npr. Rumunjske i Bugarske) što su već pokazala bolna iskustva većine zemalja EU.

Hrvati će nakon ulaska u EU skuplje plaćati kruh, mlijeko, lijekove i cigarete, a zdravstvo i obrazovanje mogli bi postati dostupni samo imućnijim slojevima društva. Očekuje se povišenje cijena plina i struje radi usklađivanja sa tržištem EU. Hrvatska se obvezala do dana ulaska u EU ukinuti nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, knjige i lijekove, što će bez sumnje predstavljati ogroman udarac na sve stanovnike, osobito one s nižim primanjima.

www.tradingeconomics.com/slovenia/gdp-growth

www.tradingeconomics.com/croatia/gdp-growth-annual-percent-wb-data.html

www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/38051/Ulaskom-u-EU-poskupit-ce-kruhc-lijekovi-i-cigarete.html

Privatizacijska pljačka Hrvatske nije djelo tek šačice hrvatskih tajkuna, nego je dirigirana od stranih država i korporacija te je posljedica neoliberalne politike koju upravo EU tako agresivno nameće. Velike države i korporacije iz EU jesu te koje su postale vlasnicima hrvatskih banaka, Ine, telekoma, tvornica, pivovara, željezara, novina itd. Kao što često žrtve vole optuživati same sebe za ono što im je netko učinio, tako i mi optužujemo sebe da smo se sami opljačkali, da smo svi kriminalci i primitivci. Tješimo se da je bolje predati vlastitu slobodu u ruke dalekim gospodarima, da će nas oni barem „dovesti u red“. Činjenica je da smo stranom kapitalu i EU zanimljivi zato što kod nas ima još puno toga što se može privatizirati. Hrvatska ima ogromne zalihe pitke vode, iznimno plodna poljoprivredna zemljišta, šume, riblji fond, nalazišta nafte i plina, ima ceste koje se mogu dati u koncesiju, elektroprivredu, željeznice i brodogradnju koje još nisu privatizirane, a isto vrijedi i za zdravstveni i obrazovni sektor. Konačno ima i ljude koji „besplatno“ žive na svojoj zemlji i u svojim stanovima, a plan je očito da se i tome stane na kraj kroz zakone o okrupnjavanju zemljišta i o osobnom bankrotu.

Neće li EU riješiti problem korupcije?“

Najčešća percepcija EU u Hrvatskoj jest da će nas ona osloboditi korupcije, kojoj za razliku od naših, pošteni europski političari valjda nisu skloni. Pri tom se u medijima ne može čuti da npr. 16 godina nije bilo revizije računa Europske Unije ili da u Europskoj komisiji sjede i ljudi koji su u svojim zemljama pravomoćno osuđeni za pronevjeru i zabranjeno im je političko djelovanje. Nigel Farage, britanski zastupnik, govoreći u EU parlamentu, analizira sastav Europske komisije i pokazuje da je korupcija i podobnost u njoj pravilo, a ne iznimka: www.youtube.com/watch?v=M2dwyaiT-Bs (hrvatski titlovi).

EU zastupnici dobivaju plaće od 15 tisuća eura mjesečno, imaju 13 tjedana godišnjeg odmora, ogromne mirovine, a pritom čak ne moraju ni biti na radnom mjestu, kao što vidimo iz priloga njemačkog RTL-a: http://dotsub.com/view/01ad2718-073c-474a-ac40-c7a72e199d55 (hrvatski titlovi). Neki EU-birokrati imaju i višestruko veće plaće od zastupnika. Možemo se samo zapitati na što su sve spremni kako bi zadržali svoje funkcije. www.tportal.hr/vijesti/svijet/104829/Zastupnici-EU-a-imaju-13-tjedana-godisnjeg.html

Kampanju za ulazak u EU vode naši političari, nadajući se da će se uhljebiti u njezinim institucijama, gdje će imati plaće i privilegije o kakvima kod nas ne mogu ni sanjati. Vode ju medijske korporacije, mahom u vlasništvu stranog kapitala. Vode ju nebrojene agencije i nevladine udruge, u kojima dobro živi cijela vojska birokrata financiranih iz EU.

Politika EU pogoduje krupnom kapitalu, koji se često služi prljavim sredstvima. To pokazuju i velike afere u Hrvatskoj u koje su često uključene kompanije iz EU, poput Hypo banke, MOL-a i Daimlera (Mercedes) www.rtl.hr/vijesti/novosti/u-daimleru-ne-zele-otkriti-imena-duznosnika/

Koliko je EU uspješna u razbijanju korupcije, pokazuje podatak da u Italiji mafija godišnje uprihodi oko 140 milijardi eura, ili oko 7% BDP-a Italije, što je čini najuspješnijom talijanskom kompanijom. Europska komisija i sama u izvješću iz 2011. godine o borbi protiv korupcije na visokoj razini u Bugarskoj i Rumunjskoj tvrdi da nisu postignuti nikakvi uvjerljivi rezultati. Obje te zemlje su i dalje 5 godina nakon pridruživanja EU prema svim izvještajima korumpiranije od Hrvatske. www.dailymail.co.uk/news/article-2085209/Mafia-Italys-No-1-bank-profits-100bn-year.html

Nije li EU prilika za hrvatsko gospodarstvo?“

Ulazak na tržište od 500 milijuna ljudi za nas ne predstavlja dobru poslovnu priliku, nego konkurenciju s kojom se, kao mala zemlja, nećemo moći nositi. Velike i bogate zemlje forsiraju politiku otvorenog tržišta kako bi mogle plasirati svoje proizvode u male zemlje, koje im ne mogu konkurirati. Ulaskom u EU ukinuli bi se mehanizmi zaštite domaće proizvodnje, koja bi pred naletom strane konkurencije bila pometena. Spomenimo nekoliko primjera.

Bogate zemlje EU subvencioniraju svoje poljoprivredne proizvode i nekoliko puta više nego Hrvatska. To se vidi po situaciji u Mađarskoj, koja pored plodne Panonske zemlje ima tržište preplavljeno proizvodima iz zapadne Europe. EU nameće beskrajne propise kojih se mogu držati samo najveće kompanije, te se predviđa da će se npr. naša industrija namještaja srozati na 50% upravo zbog tih propisa. Ulaskom u EU zabranila bi se sadnja novih nasada vinove loze i maslina, pod izlikom da se izbjegava višak određenih poljoprivrednih proizvoda na tržištu. www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/ulaskom-u-eu-zabrana-sadnje-novih-nasada-loze-i-maslina/4501/ Zbog iz Bruxellesa nametnutih kvota na proizvodnju Hrvatska će biti prisiljena srezati proizvodnju šećera i stoga najvjerojatnije zatvoriti jednu od tri svoje šećerane. EU proizvodi veće količine mlijeka od svojih potreba te ga puno izvozi, ali je u isto vrijeme Hrvatskoj, u slučaju da postane članica, propisala kvotu prema kojoj nećemo smijeti proizvoditi čak niti dovoljno za vlastite potrebe. Hrvatska godišnje ima potrebu za milijardom litara mlijeka, dok u EU nećemo smjeti proizvoditi više od 770 milijuna litara. www.vecernji.hr/regije/broj-krava-hrvatskom-zagorju-sedam-se-godina-prepolovio-clanak-342552 Najjače tvrtke domaće konditorske industrije (Kraš, Koestlin, Kandit, Zvečevo, Podravka i Cedevita) predviđaju da će ulaskom Hrvatske u EU i izlaskom iz CEFTA-e imati pad izvoza od najmanje 20 do 30 posto, što će dovesti do pada proizvodnje i likvidacije dijela industrije, pa time i radnih mjesta. Upravo iz tih razloga Franck i Kraš predviđaju preseljenje proizvodnje u BiH. http://danas.net.hr/novac/page/2011/07/29/0028006.html?pos=n1 Jedini domaći proizvođač cigareta TDR, ulaskom Hrvatske u EU bit će prisiljen zatvoriti proizvodnju u Hrvatskoj i preseliti je u BiH. http://danas.net.hr/novac/page/2011/07/25/0166006.html

Ulaskom u EU Hrvatska bi se odrekla prava na proglašenje gospodarskog pojasa, te samostalnog korištenja velikih resursa ribe, nafte i plina u Jadranu. Svaka borba za vraćanje upravljačkih prava u Ini, predanih Mađarima u Sanaderovo vrijeme koje je detaljno opisano u aktualnim optužnicama na sudovima, ulaskom u EU postala bi bezizgledna. Prema onom što je ispregovarano s EU u poglavlju Sloboda kretanja kapitala, Hrvatska se obvezala da će se odreći svih posebnih prava u privatiziranim kompanijama, odnosno da će se uskladiti s pravnom stečevinom EU kroz promjenu Zakona o privatizaciji Ine i Zakona o privatizaciji HT- a. www.limun.hr/main.aspx?id=743343

Što sa tom brodogradnjom?“

EU od Hrvatske zahtjeva zatvaranje brodogradilišta ili njihovu privatizaciju, a donedavni ministar gospodarstva izjavio je da je to već odavno dogovoreno s Europskom komisijom. U brodogradnji je zaposleno 40.000 građana, ona je izvor egzistencije za 150.000 ljudi, predstavlja 15% ukupnog hrvatskog izvoza, a njeni godišnji prihodi su milijardu eura. Pogrešno je prikazivati brodogradnju kao teret koji parazitira na državnom proračunu. Brodogradnja je u periodu od 1992. do danas na uloženih 25,5 milijardi kn zaradila preko 40 milijardi kn. Ona se svugdje u svijetu sufinancira od države, baš kao i poljoprivreda, jer ima snažan multiplikativni efekt na privredu – jedan radnik u brodogradnji posredno zapošljava 3-5 radnika u drugim sektorima. Tri vodeće svjetske brodograđevne sile Japan, Kina i Južna Koreja svoj su razvoj strateški temeljile upravo na brodogradnji i velikim državnim ulaganjima.

Odricanje od nje značilo bi kraj zadnje visokotehnološke industrije koju imamo (u Hrvatskoj se ne proizvode ni automobili ni računala). Hrvatska brodogradnja nekada je bila treća u svijetu, a hrvatski su brodovi u pedesetak godina koliko se dodjeljuje ta nagrada 27 puta dobili nagradu za najbolji brod na svijetu, zadnji put 2009, o čemu se baš i ne priča u medijima. Očito je da se i ovdje radi o starom privatizacijskom triku kojim se neku industriju prikazuje kao “gubitaša”, ne bi li ju se što prije prodalo u bescjenje, ovaj put pod diktatom EU. Kamo to vodi vidimo na primjeru poljske brodogradnje, koja je privatizirana i „restrukturirana“ pod pritiskom EU direktiva. U samo 6 godina članstva u EU, Poljska je od druge europske brodograđevne sile potonula ispod prvih 10, zatvorila 17 brodogradilišta (od 3 najveća preživio je jedino Gdańsk i to s 20% kapaciteta), otpustila više od polovice radnika, smanjila opseg proizvodnje za 40%, a udio na svjetskom tržištu srozao joj se sa 3% na ispod 1%. www.inicijativa-3maj.com.hr/?p=34

Nećemo li ‘dobiti’ novac iz EU fondova?“

EU je organizacija koja djeluje u interesu kapitala, ponajprije onoga iz razvijene zapadne jezgre EU (Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Nizozemska). Novac iz fondova se može trošiti samo na aktivnosti za koje EU procijeni da idu u korist zajedničkog tržišta, a ne građana zemlje kojoj je navodno namijenjen. EU preko fondova manjim zemljama diktira čime se mogu baviti, a čime ne, u što i kako trebaju ulagati te na taj način provodi svoj nadzor nad državama.

Novci iz EU fondova nisu poklonjeni novci. Hrvatska bi kao članica EU morali vlastiti novac uplaćivati u fondove EU iz kojih bi onda dobivala sredstva za projekte po volji EU. Prema trenutnim procjenama, u prvoj godini članstva ćemo u proračun EU morati uplatiti između 400 i 600 milijuna eura; od EU ćemo u tu svrhu moći dobiti do 200 milijuna. Istina se zamagljuje podatcima o sredstvima „alociranim“ za Hrvatsku. Čak i zemlje koje su najuspješnije u dobivanju novca iz fondova EU ustvari dobivaju tek oko 30% „alociranog“ novca, a u većini slučajeva puno manji postotak. Spomenimo primjer Bugarske koja kao siromašna zemlja teoretski ima pravo na sve postojeće oblike pomoći pa je ipak od ulaska svake godine više dala EU nego što je do nje dobila. Rumunjska je iskoristila tek 3,4% od 20 milijardi „alociranih sredstava“ za period 2007-2013. Umjesto da zadrži novac u vlastitoj blagajni, Hrvatska će financirati birokraciju EU, te dobivati nazad tek manji dio novca, za projekte koje EU ocijeni „korisnim“. www.euractiv.com/regional-policy/warning-romanias-inability-absorb-eu-money-news-506535

Nije li EU jamac demokracije?“

O demokratičnosti kojom se EU diči dovoljno govori činjenica da je Ustav EU odbijen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, ali su EU-birokrati odlučili posve zanemariti volju naroda i doskočili tom „problemčiću“ preimenovanjem „Ustava EU“ u „Lisabonski sporazum“. No, irsko zakonodavstvo zahtijevalo je glasanje i o „sporazumu“ pošto ima sadržaj i snagu ustava. Irci su ga na referendumu odbili, ali su EU-birokrati ponovo odlučili zanemariti volju naroda i uskoro natjerali „neposlušne“ Irce na nov referendum, na kojem su, uz neviđenu medijsku kampanju, dobili odgovor koji su tražili. Kasnije ih više nisu ništa pitali.

Lisabonski sporazum, temeljni dokument EU, do danas uopće nije preveden na hrvatski jezik. On sadrži 3.000 stranica beskrajno kompliciranog pravnog žargona, zajedno s aneksima na niz prethodnih ugovora. Da li su Ivo Josipović i Jadranka Kosor pročitali cijelu tu ogromnu knjižurinu koju su u ime nas nedavno potpisali, i to na engleskom jeziku, koji potonja ni ne razumije? Na hrvatski je prevedena samo skraćena verzija od 400 stranica.

Sadržaj 35 poglavlja koje je Hrvatska Vlada ispregovarala sa EU nije javno dostupan, i za građane Hrvatske je tajna. Umjesto toga, Vlada se hvali kako je objavila publikaciju „Što donosi članstvo u EU – Pregled pregovaračkih poglavlja“. Riječ je o brošurici u kojoj je svakom poglavlju posvećena jedna do dvije stranice, uključujući i veliku šarenu sliku. Brošura ne navodi što smo konkretno ispregovarali, ne sadrži pravni tekst, već se sastoji uglavnom od praznih fraza esejističkog tipa. Ako ste znatiželjni: www.mvep.hr/ei/download/2012/01/03/120112-stodonosi1.pdf

U šumama pravne regulative temeljnih dokumenata EU tako možemo naći, među ostalim, da je u EU čak omogućena smrtna kazna u situaciji građanskih prosvjeda. www.infowars.com/eu-death-penalty-for-summer-of-rage/

Naši političari očito imaju sličan ukus za demokraciju kao i njihovi europski nalogodavci, te su samovoljno izmijenili Ustav Republike Hrvatske, da bi uklonili odredbu koja je osiguravala od olakog ulaska u bilo koju nadnacionalnu tvorevinu. Dok je Ustav prije za to zahtijevao glasove većine građana s pravom glasa, danas je dovoljna većina onih koji izađu na referendum.

Ni manje ni više, u hrvatskom Ustavu iz 2010. stoji: „Državljani Republike Hrvatske su građani Europske unije“; „Republika Hrvatska … kao država članica Europske unije…“; „Republika Hrvatska … institucijama Europske unije povjerava ovlasti koje su potrebne za ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza preuzetih na temelju članstva.“; „Državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije.“ www.sabor.hr/Default.aspx?art=35520

Tko je ovdje lud? Prema hrvatskim političarima, mi smo već u EU. Očit je beskrajan prezir prema inteligenciji i volji građana, koje nitko nije pitao da li uopće žele ući u novu nadnacionalnu tvorevinu. Bivši premijer Ivo Sanader je 2004. godine od svih državnih institucija zatražio da uz hrvatsku izvjese i zastave EU, čime se izričito protive hrvatski zakoni. Vlast se nije bunila ni onda ni sada.

Neka institucije pravne države rade svoj posao“

Ustroj Europske unije protivan je samom smislu demokracije. Bit demokracije jest u tome da narod na izborima može izabirati i smjenjivati vlast koja donosi i provodi zakone. Ukoliko narod nije zadovoljan vlašću, na sljedećim izborima ima priliku zamijeniti je drugom. Ali 500.000.000 građana EU vode dva čovjeka za koja nitko nikada nije glasao niti ih može smijeniti. To su predsjednik Europske komisije Barroso i Predsjednik EU Van Rompuy. Ako se i vi pitate tko je taj Van Rompuy koji bi uskoro trebao postati vaš novi predsjednik, pogledajte: www.youtube.com/watch?v=rRNXwLdRfwQ (hrvatski titlovi).

Jedino tijelo EU koje građani izravno biraju na izborima je Europski parlament, a on zapravo nema nikakve ovlasti. EU parlament ne izglasava zakone, ne može zaustaviti zakone, ne može mijenjati zakone i ne može predlagati zakone. Zastupnici mogu samo „raspravljati“ o već predloženim zakonima i davati svoje mišljenje o njima. Naime, u EU sve bitne odluke donosi Europska komisija, čijih 27 komesara Barroso sam imenuje, a građani ih niti ne biraju niti ih mogu smijeniti. Zakone pak pišu anonimni odbori, u čiji rad niti sastav javnost ne smije imati nikakvog uvida.

Uloga nacionalnih parlamenata u tom režimu svodi se na pasivno prihvaćanje unaprijed donesenih zakona iz Bruxellesa, inače državama slijede globe i sankcije. Tako npr. 83% britanskih zakona donosi EU, a britanski parlament ih samo „potvrđuje“. Ustrojstvo struktura vlasti u EU sažeto objašnjava jedan od čelnika britanske stranke UKIP, Lord Christopher Monckton: www.youtube.com/watch?v=FupBVpslk50 (hrvatski titlovi).

Ukoliko uđemo u EU, svaki pokušaj utjecaja na vlast od strane hrvatskih građana (inicijative, prosvjedi, štrajkovi) postati će bespredmetan, jer Hrvatski Sabor neće više o ničem bitnom odlučivati. A koga će u Bruxellesu biti briga što netko u dalekoj, maloj Hrvatskoj prosvjeduje ili štrajka?

Mjere štednje“ i „bolni rezovi“

Ovih dana vidimo da su mnoge države EU ekonomski na koljenima – Italija, Grčka, Španjolska, Portugal i Irska samo su najrazvikanije. Rejting agencija Standard&Poor’s neki dan je snizila kreditne rejtinge za još 9 zemalja EU: Francuskoj, Austriji, Sloveniji, Slovačkoj, Malti, Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Cipru. Za svaki problem s kojim se države suočavaju, EU-birokrati uvijek nude isto riješenje, a to je daljnja centralizacija financijske i političke moći u rukama Bruxellesa. Novi planovi financijske discipline u Europskoj komisiji daju pravo kontrole čak i nad budžetima zemalja članica, što za građane znači mnoga odricanja. Umjesto politike zapošljavanja, izgradnje industrije i infrastrukture, ljudima se nameću daljnji i daljnji rezovi i „mjere štednje“. Privatne banke koje su svojim vlasnicima u vrijeme plodnih godina donijele milijarde eura profita, danas se u EU spašavaju novcem poreznih obveznika, pa se u mnogim zemljama EU čak i mirovinski fondovi lišavaju novca budućih mirovina kako bi se otplatili dugovi privatnih banaka. www.guardian.co.uk/business/2010/nov/28/ireland-bailout-contribution-pensions

Ove godine će biti uspostavljen europski ESM fond za „stabilizaciju“ (što znači spašavanje banaka) u koji će države morati u roku 7 dana uplatiti novac kad god EU to zatraži, a početni kapital fonda je 700 milijardi eura novca europskih poreznih obveznika: www.youtube.com/watch?v=DeP1lm3t4MQ

Na primjeru Estonije možemo vidjeti kakve posljedice bi mogle zadesiti i Hrvatsku. Estonija je prisiljena EU godišnje uplaćivati čak 9% svog BDP-a i tim novcem spašavati mnogo bogatije zemlje EU: www.youtube.com/watch?v=-CYKF5VU1aw

Velika Britanija ovih je dana izgleda krenula prema izlaznim vratima EU, odbivši prihvatiti poreze koje joj ova želi nametnuti. U britanskom parlamentu nedavno se glasalo o referendumu o izlasku i preko stotinu zastupnika, većinom iz vladajuće stranke, podržalo je referendum. Prema svim istraživanjima većina britanskih građana odmah bi izglasala izlazak iz EU. http://rt.com/news/uk-eu-crisis-exit-425/

U Belgiji je opći štrajk najavljen za 30. siječnja, isti dan kad se održava summit EU-a, a premijer Portugala savjetovao je građanima da emigriraju. www.24sata.hr/svijet/premijer-portugala-savjetovao-je-graanima-emigrirajte-248529 Mladi se sele uglavnom u Brazil, a broj portugalskih prijava u brazilskom imigracijskom uredu popeo se na preko 300.000.

Katastrofalnu situaciju u koju je centralistička politika dovela zemlje članice u EU parlamentu njezinim čelnicima je bez dlake na jeziku prezentirao Nigel Farage: www.youtube.com/watch?v=WlvBMGxYrq4

U zadnje vrijeme sve se više govori i o ponovnom dizanju granica unutar EU. Ako nestane i euro i Schengen, što će ostati od EU? Samo porezi i direktive?

Vladavina „nezavisnih stručnjaka“

Ovih dana očigledno lete glave nepoćudnih premijera članica EU. U Italiji je nakon smjene Berlusconija bez volje naroda na vlast došao Mario Monti, bivši europski komesar, koji čak nije niti član nijedne stranke za koju su građani glasali, te je sastavio vladu tzv. “stručnjaka”, za koje nitko nije glasao. Ono što bismo mogli nazvati tihim državnim udarom nije se dogodila samo u Italiji, nego i u Grčkoj, gdje je premijer Papandreou smijenjen u roku nekoliko dana otkad se usudio izustiti riječ “referendum”, tj. predložio da se Grcima da prilika da sami odluče o otplati dugova i sudbini svoje zemlje. Državu sada vodi premijer Papademos, za kojeg isto tako nitko nije glasao, niti je član ijedne stranke za koju su Grci glasali na izborima.

Talijanski premijer Mario Monti uveo je ovih dana “harač” u vidu poreza na imovinu, te drastična rezanja plaća i mirovina. Tako će talijani od sada godišnje morati plaćati 0.76% cijene nekretnine kako bi živjeli u vlastitoj kući. Ako imate npr. prosječno vrijedan stan u Rimu, od nekih 400.000 eura, državi ćete svake godine morati iskeširati 3.000 eura da nastavite živjeti u vlastitom stanu. Da ne spominjemo vikendice, zemljišta i sl. Posve je jasno da nebrojeni Talijani neće moći plaćati taj harač, te će ostati bez imovine. www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/160410/Default.aspx

Prije nego što je nedavno postavljen za premijera Italije, Monti je radio za zloglasnu američku banku Goldman Sachs, koju se smatra jednim od glavnih uzročnika globalne krize. Novi grčki premijer Papademos, svojedobno guverner Grčke narodne banke i potpredsjednik Europske centralne banke, surađivao je s bankom Goldman Sachs te je optužen da je lažno prikazao pravi iznos grčkih dugova, što je Grke i dovelo u sadašnju situaciju. Konačno, novi predsjednik Europske centralne banke Mario Draghi bio je potpredsjednik iste američke banke Goldman Sachs. Da li su to zaista najsposobniji ljudi na svijetu, koji su zaslužili voditi cijele države, ili se radi o dobroj staroj korupciji, ali na najvišoj razini, gdje doslovno bankari preko noći postaju premijeri, i to bez da se narod išta pita? Želimo li i mi da se nama sutra dogodi isto? www.presseurop.eu/en/content/article/1177241-our-friends-goldman-sachs

Uza sve to, talijanski premijer Monti član je zloglasne grupe Bilderberg, u kojoj se svake godine u najvećoj tajnosti sastaju najveći svjetski bankari, industrijalci, političari i čelnici kraljevskih obitelji, grupe koja je preko pola stoljeća uspijevala ostati potpuno izvan svih korporativnih svjetskih medija i za koju se čak tvrdilo da uopće ne postoji. Predsjednik EU Herman Van Rompuy također je član grupe Bilderberg.

www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Premijeri-s-posebnim-ovlastima-masoni-spasavaju-prezaduzenu-Europu

http://thenewamerican.com/world-mainmenu-26/europe-mainmenu-35/9802-bilderberg-leader-mario-monti-takes-over-italy-in-coup

EU brine za našu sigurnost“

Koliko EU brine o interesima vlastitih građana a koliko o interesima bogatih kompanija vidljivo je i na primjeru odnosa prema zdravlju. Usprkos snažnom otporu javnosti u mnogim državama Europe, Europska komisija je nakon GMO kukuruza dopustila uzgoj i genetski modificiranoga krumpira. www.poslovni.hr/vijesti/europska-komisija-odobrila-sadnju-gm-krumpira-141372.aspx

Nova pravila EU koja su stupila na snagu zabranjuju stotine tradicionalnih biljnih lijekova, te vitamina i minerala kao dodataka prehrani, pod izlikom brige za sigurnost potrošača. Propisuje se da se biljni lijekovi i vitaminsko-mineralni dodaci prehrani moraju znanstveno kontrolirati desetak godina, što stoji oko 100.000 eura po proizvodu. U tome je očita namjera farmaceutske industrije da s tržišta istjera sve male proizvođače i prirodnu medicinu. Tako više neće moći konkurirati „sigurnim“ lijekovima farmaceutske industrije. www.jutarnji.hr/alternativna-medicina–eu-zabranjuje-prodaju-biljnih-lijekova-/942679/

www.naturalnews.com/032302_herbal_supplements_European_Union.html

Zbog EU direktive o zamjeni tradicionalne rasvjete, u EU se mogu kupiti samo štedne žarulje. Znanstvenici pritom upozoravaju: “Štedne žarulje se ne bi trebale koristiti na duže vremenske periode, posebno u blizini nečije glave, jer zrače otrovnim i kancerogenim materijalima”. www.jutarnji.hr/stedne-zarulje-su-opasne-po-zdravlje–ispustaju-kancerogene-tvari-cim-ih-upalite/941606/

Prema direktivi EU-a 2006/24/EC, sve posjećene internet adrese, telefonski pozivi i sms poruke građana EU, bit će bilježene i dokumentirane, te će biti dostupne nadležnim institucijama EU. http://en.wikipedia.org/wiki/Data_Retention_Directive

Što kažu građani?

Po najnovijem istraživanju EU barometra (službeno istraživanje koje provodi EU), izdanog u kolovozu 2011, 34% Hrvata protivi se ulasku Hrvatske u EU, dok 30% Hrvata podržava ulazak. Još je mnogo neodlučnih, te je neizvjesno kako će proći predstojeći referendum o ulasku u EU.

Eurobarometar 75 otkriva i sve dublje nezadovoljstvo Unijom u nekim njezinim članicama. Samo 35% građana Engleske misli da im je Unija donijela korist, a čak 54% smatraju da nije. U Mađarskoj 40% građana misli da je članstvo korisno, a 49% smatra da nije. Više građana i u Austriji (46% : 44%) i Grčkoj (50% : 47%) misli da im je članstvo u Uniji donijelo više štete nego koristi.

Čak 62% svih Europljana smatra da je njihov glas nevažan u Europskoj uniji, a sve više Europljana smatra da Bruxelles ne vodi računa o njihovim nacionalnim interesima. U Grčkoj to misli čak 75% građana, u Letoniji 73%, Češkoj 66%, Sloveniji 64%, Britaniji 62% i Austriji 61%.

www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/vecina_hrvata_protivi_se_ulasku_hrvatske_u_europsku_uniju__/387343.html

Što ćemo odabrati?

Ako ste iz prethodnog stekli neke nove uvide, podijelite ove informacije s prijateljima i kolegama putem e-maila, Facebooka i sl. Nemojmo se zavaravati: ovo je zaista sudbonosna odluka, s još nesagledivim posljedicama za život svakog od nas. Ali kakva god odluka na referendumu bila, jedno je sigurno – za ulazak u EU uvijek će biti i druge prilike. Nova ministrica vanjskih poslova već je obećala novi referendum za pola godine do godinu dana, ukoliko se podanici drznu zaokružiti odgovor koji bi ugrozio ambicije naših političara. Vidjet ćemo da li će do tada u Europskoj uniji početi cvjetati ruže.

.

.

Za one kojima je ovaj tekst još uvijek prekratak…

Dokumentarni film Prava istina o EU (The Real Face of the EU), s hrvatskim titlovima: www.youtube.com/watch?v=4OivEcnZ_mE

Najčešće postavljana pitanja o EU: www.slobodnifilozofski.com/2012/01/demokratska-inicijativa-protiv-europske.html

Opširni temati o EU u ‘Zarezu’: www.protiv-eu.org/

Hrvatski portal s temama iz EU: www.razotkrivanje.net

Vrlo informativan hrvatski portal o EU: http://europskaunija.yolasite.com/

Hrvatski dokumentarni film o EU „Društvo tišine“, u kojem sudjeluju Nigel Farage i više hrvatskih stručnjaka, dostupan je na Internetu: http://vimeo.com/35418907

.

OVAJ TEKST MOŽETE SKINUTI I KAO LETAK ZA PRINTATI I DIJELITI

.

.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar